понедељак, 18. март 2024.

71. MARTOVSKI FESTIVAL: SELEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA DO 50 MINUTA


 


Martovski festival – 71. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, stalna manifestacija u oblasti kulture od značaja za grad Beograd, biće održan od 26. do 30. marta 2024. godine u Domu omladine Beograda, koji je organizator i izvršni producent događaja.


Martovski festival tradicionalno predstavlja bogat filmski program u nekoliko nacionalnih takmičarskih kategorija: dokumentarni film do 50 i preko 50 minuta, eksperimentalni film i video art, animirani film i kratki igrani film.

Selekciona komisija domaćeg takmičarskog programa radila je u sledećem sastavu: prof. dr Ivana Kronja (filmolog), Saša Radojević (filmski kritičar, reditelj i scenarista), prof. Milan Nikodijević (filmski producent, scenarista i reditelj) i mr Sead Šabotić (reditelj, scenarista, saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje, Crna Gora).

Predstavljamo četrnaest filmova iz selekcije 71. Martovskog festivala, koji se takmiče u kategoriji dokumentarnog filma do 50 minuta. Publika će imati priliku da vidi čak 11 premijera: 6 svetskih, jednu evropsku, kao i 2 srpske i 2 beogradske.

Svetsko premijerno prikazivanje na Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma imaće sledeća ostvarenja:




"Marija želi da postane žena" (2024 / 29’ 57’’) po scenariju u režiji Jovana Pantovića govori o Mariji, koja, suočavajući se sa sopstvenim preosetljivim bićem, u svojoj glavi kreira savršenog partnera. O tome otvoreno priča sa Jovanom, svojim sadašnjim partnerom. Iznenađen njenim ispovedanjem i pričom, Jovan sve to beleži kamerom, tokom zajedničkog života u dva različita stana u Beogradu.



 
"Od avlije do sokaka" (2024 / 13’ 13’’) koji su režirali Miodrag Savić, Marija Rita i Andrijana Jelić. Nedaleko od Čačka, na Kablaru nalazi se selo Rošci u kojem malobrojno stanovništvo, većinski starija populacija, obitava u kafani „Kod Odže“, gde se i održava duh sela. Kafana je centralno mesto okupljanja i dešavanja, gde stalni posetioci bivstvuju i stvaraju umetnost od dokolice. „Kod Odže“ vreme nema definiciju i trajanje; ono postoji u datom trenutku i takvo biva jedinstveno.



 
"Ostajem ovde" (2024 / 26’ 40’’) scenariste i reditelja Aleksandra Lazarevića govori o svetski priznatom umetničkom fotografu Igoru Mandiću, koji, promišljajući svoju prošlost, istražuje pojam predodređenosti i sopstveni umetnički rad. Provodi nas kroz mračna i svetla mesta na kojima je bio, a koja su ga načinila onim što je danas. Njegova neverovatna životna priča oblikovana je nasiljem koje mu je bilo nametnuto, prvo kao šok i sticaj okolnosti, a zatim kao rešenje za preživljavanje. Poput antičkih junaka, on prolazi svoje putovanje kroz sukob i borbu, a ishod je veličanstven. Sada izlaže svoje radove zajedno sa planetarno poznatim umetnicima.



 
"Raffai Anna" (2024 / 21’ 30’’) po scenariju Nevene Matović i Igora Toholja, koji potpisuje i režiju. Ana Rafai, u junu 2022. godine proslavila je 96. rođendan. Njen svakodnevni život je i dalje bio ispunjen radošću, čemu doprinose mačka, posete rođake Ilone Pajić i stare komšinice. Ana ne zaboravlja tužne i srećne događaje iz svog dugog života i svoje uspomene sređuje kao stari porodični foto album. Međutim, nedavno emitovanje njenog radio portreta na Radiju Beograd 2, budi sećanja na način koji nikada ranije nije doživela.




"Ti još razmišljaš o tome?" (2023 / 18’ 55’’) u režiji Sare Kecman, koji govori o preispitivanju, biciklanju i nastavljanju.



 

"Vuk" (2023 / 11’) govori o odlučnoj majci koja kreće na neočekivano putovanje podizanja deteta, kada saznaje da je njenom novorođenčetu dijagnostifikovan Daunov sindrom. Uprkos predrasudama, uspeva da pronađe put iz naizgled bezizlazne situacije i nastavlja sa životom. Scenario i režiju potpisuje Bo Stamatović, a u filmu se pojavljuju Gordana Branković, Vuk Ivanišević, Jovan Branković, Eva Ilić – Stevanović



 

Evropsku premijeru imaće ostvarenje "Zoran" (2023 / 39’ 35’’), po scenariju i u režiji Aleksandra Ćirića. To je priča o neverovatnim okolnostima u kojima je Zoran sazrevao kao umetnik, učeći od najboljih. Zoran je majstor u tome da svaku naizgled tešku situaciju pretvori u priliku. I sve to radi sa neverovatnom lakoćom. Njegove skulpture su žive. Zato su mu severnoamerički Indijanci dali i indijansko ime Tunka Kitka – Čovek koji budi kamen.

Srpsku premijeru na Martovskom imaće filmovi:




"Blago nama" (2023 / 9’ 52’’) po scenariju i u režiji Vanje Vujina. Tragajući za blagom, autor putuje selima Stare Planine.




"Procenti života" (2023 / 18’ 40’’) po scenariju i u režiji Vladimira Perovića. Sveta statistika. Egzaktnost. Jesu li brojke i procenti istinski odraz stvarnosti!? Može li statistika da izrazi život!? Život i stvarnost jednog društva? Do koje mere stvarnost izražena brojkama liči na stvarnost oko nas!? Studija slučaja: zemlja meda, mleka i statistike, na čudnoj strani istorije, istine i civilizacije…

Prvi put u Beogradu biće prikazana dva ostvarenja:




"Ko je sad taj Ika Bašić?" (2023 / 27’ 30’’) po scenariju Tamare Trninić, koja je ovaj film režirala zajedno sa Sonjom Rakić. Film istražuje život Ilije Ike Bašića, renomiranog jugoslovenskog filmskog i televizijskog radnika. Slušajući priče ispred i iza platna iz njegovog života, autorka upoređuje vrednosti dva različita veka – onoga u kom je stvarao on i ovoga u kom stvara ona; analizira pristupe filmskoj profesiji, revolucionarske porive, pitanja kreativnosti, posvećenosti i slobode.




Dragoljub Dragan Elčić autor je filma "SVETLOST I SENKE: I umetnike ubijaju zar ne?" (2023 / 29′ 52″), koji je priča o jednom od najvećih slikara 20.veka, Savi Šumanoviću (1896-1942). FIlm o slikaru svetlosti koji je slavio život, a doživeo surovu smrt od fašista 1942. godine.

Za najbolji kratki dokumentarac na 71. Martovskom festivalu takmičiće se još tri filma:



  
"Portret umirućeg džina" (2023 / 11’), po scenariju i u režiji Stefana Đorđevića, je vizuelna oda rudarima RTB Bor, koji su čitav svoj život proveli u rudniku, radeći u teškim uslovima, koristeći zastarelu tehnologiju koja se godinama nije menjala. Zbog preuzimanja RTB Bora od strane kineskih investitora, stara topionica je uništena, a potreba za starijim rudarima je nestala. Film prikazuje njihove poslednje radne dane.




"reKAPITULACIJA" (2023 / 45’) govori o  vremenima izuzetno krizne situacije, početkom devedesetih godina prošlog veka, kada na inicijativu Nikole Džafa grupa umetnika ostavlja po strani svoje lično stvaralaštvo i udružuje se u kolektiv Led art, sa ciljem da pokušaju da utiču na negativne tokove u društvu. U okolnostima opšte devastacije svih vrednosti, institucija, pa i ugroženosti proste fizičke egzistencije, Led art umetničkim akcijama u javnom prostoru pokušava da uspostavi načelo „etika pre estetike“. Autor filma je Filip Markovinović, a pojavljuju se Nikola Džafo, Dragoslav Krnajski, Darka Radosavljević Vasiljević, Srđan Veljović, Goran Denić, Predrag Kočović, Nebojša Milikić.




"Reumor" (2023 / 28’ 17’’) autorke Anđele Bucalović predstavlja prosečan život penzionera u gradu Beogradu. Kako razmišljaju i provode svoje kasne godine. U filmu se pojavljuju  Vukica i Dušan Bucalović.


Ulaznice za projekcije na 71. Martovskom festivalu su u prodaji na Blagajni Doma omladine Beograda, putem eFinity prodajne mreže i onlajn. Cena ulaznica su 350 i 500 dinara, dok studenti filmskih akademija, kao i do sada, uz indeks mogu besplatno da posećuju projekcije.

петак, 15. март 2024.

BUNT ROK FESTIVAL 2024: Dvadeset autora i bendova u trci za pobedu na VIII izdanju festivala





 Poznati svi takmičari Bunt rok festivala 2024


Članovi selekcionog žirija festivala su, nakon preslušavanja pesama pristiglih na konkurs, odabrali 17 autora i bendova za osmo izdanje "Bunt rok festivala". Njima će se u borbi za pobedu pridružiti i 3 muzička sastava- pobednici festivala BARF, Stori festa i Velikogradištanske gitarijade.


Na Bunt rok festivalu 2024 predstaviće se ukupno 20 tamičara iz cele Srbije.


Od 120 prijava na Konkurs za 8.BRF, koliko je stiglo na adresu Radio-televizije Srbij, odabrani su takmičari/ bendovi i autori koji će imati priliku da opravdaju ukazano poverenje i da se, uz pobednike tri prijateljska festivala, predstave auditorijumu medijskog sistema RTS-a i bore za finale.



Branka Glavonjić, autorka emisije Bunt i Bunt rok festivala, saopštila je imena 20 takmičara 8. BRF : „Maršali“, „Mali demon“, "Noah", Mihajlo Tatić, "No intent“, "Les Filles", "Red Danger", „Uroš i nejaki“, "L`ment", „Internaut“, „Deformitet“, "Non Grata", „Afotička zona“, „Šut“, „Bristol“, „Petra" i „Đirika bend”.  

Festival čine dva polufinala i finale, Polufinalne emisije, sa po deset takmičara pratićemo na RTS-u u drugoj polovini maja, nakon čega će uslediti i finale Bunt rok festivala 2024..


Stručni žiri će ove godine raditi u istom sastavu kao i prošle godine: Maja Cvetković ("E play"), Ivan Fece Firči, Milena Milutinović (bend „Repetitor"), Miloš Ignjatović ("Dorćol plac") i Milovan Bošković („Zemlja gruva").


„Pokazali su se kao veoma dobar žiri, efikasan i žiri koji ume da prepozna zaista ono što je dobro i što vredi." kaže Branka Glavonjić i otkriva kakvi su bendovi i pesme koje će biti predstavljene na osmom izdanju festivala:


„Ove godine opet imamo najmlađeg učesnika koja ima 13 godina, to jest takmičarku. Zatim, zanimljivo je da zaista ima sve više ima žena u rokenrolu. I to je izrazito lepo, nekako je atraktivno i značajno za scenu da su bendovi prošarani, da više rokenrol ne stvaraju i ne sviraju samo muškarci- tu su sada u mnogo većem broju i neke divne žene, kojih je evo sve više. Takođe, zanimljivo je, kroz ovaj ovaj projekat tome svedočim- na koji način mladi autori razmišljaju o strukturi pesme. Pažljivi slušaoci otkriće da među pesmama koje će biti predstavljene na 8. BRF ima i onih koje karakterišu vrlo neobična razrešenja, nešto što je neočekivano…. A među dvadest ovogodišnjih takmičara ima i pesama koje su realizovane na druge načine i naravno- i ovoga puta ima klasično lepih pesama. Vraćaju se te neke melodije i puno harmonija, puno višeglasja sad ima u pesmama. I lepo je kada čuješ višeglasje u bendu, kad njih nekoliko učestvuje u pevanju, tako da se onda dobije i bolja harmonija, unapređuje se aranžman pesme. Među pesmama koje smo odabrali, prepoznali smo da je većina muzičara koji su ih poslali na naš konkurs razmišljali o svemu- kao da su već, pored toga što su autori, na neki način i producenti sopstvene muzike.”


"Bunt rok festival" je jedini televizijski festival takmičarskog karaktera, čiji je cilj afirmacija domaće pop i rok muzike, kao i formiranje nove srpske pop i rok scene.


Tokom dosadašnjeg trajanja ovog svojevrsnog nacionalnog projekta, kroz proces je prošlo više od 1800 i bendova iz cele Srbije, a njih 150 je dobilo priliku da nastupi na sceni RTS-ovog TV studija i predstavi se najširem auditorijumu.


Po tradiciji, uz multimedijsku afirmaciju na programima i platformama medijskog sistema RTS-a, najbolji učesnici Bunt rok festivala će osvojiti čuvene statuete munje (zlatnu, srebrnu i bronzanu), kao i novčane nagrada RTS- a ali i druge nagrade prijatelja Bunt rok festivala. Takođe, najbolji bendovi/ takmičari dobiće i priliku da nastupe na najprestižnijim muzičkim festivalima u Srbiji i regionu, u okviru projekta BRF, koji nosi naziv "Bunt rok turneja".

                       Youtube канал Бунт рок фестивала: https://www.youtube.com/@RTSBuntrokfestival

Емисија BUNT, Facebook: https://www.facebook.com/BuntRTS/

BUNT, INSTAGRAM: https://www.instagram.com/bunt_rts/

четвртак, 14. март 2024.

Премијера Нушићевог „Мистер Долара“ на Великој сцени Народног позоришта у Београду

 


Представа „Мистер Долар“ у којој Бранислав Нушић ангажовано пише, у овом случају, о моћи новца и о томе у којој мери је новац, вечни покретач збивања у свету – дајући му тиме функцију главног лика комада, биће премијерно изведена 15. марта у 19:30 часова на Великој сцени Народног позоришта у Београду.

Режија је поверена узбудљиво талентованом Милошу Лолићу, позоришном ствараоцу европског реномеа, који први пут у својој богатој и бројним, престижним наградама овенчаној каријери, ради неки комад овог славног писца, несумњиво највећег комедиографа у српској књижевности.

Након праизведбе 16. септембра 1932. године у Народном позоришту, ова комедија ситуације с елементима комедије нарави у чијем фокусу је прича о скоројевићима који лако долазе до новца и онима који им се улагују, враћа се поново, после скоро једног века, на исту сцену, као права позоришна магија, у новом, савременом редитељском читању.




„Радња се догађа на журци некакве високе класе, односно елите која је истовремено и политичка и финансијска и корумпирана.  Без обзира на то што је комад написан пре скоро једног века, његова актуелност је до те мере присутна да не морам, чак, ниједним редитељским поступком да указујем на то”, открива редитељ Лолић који је био задужен и за идејно решење сценографије.

„Та журка и те како говори и о нашем времену. Нису примењиве само реплике, него и све ситуације. Овај текст барата с доста озбиљних тема без да ико мора да их подвлачи, као што је, на пример, класно питање. Ту пре свега мислим на келнера кога узвисујемо на позицију милионера и како то утиче на све остале… Дакле, радећи овај комад, први пут ми се догађа да немам потребу за деконструкцијом, већ Нушића остављам скоро, па, интегрално. Без обзира на то што смо радећи адаптацију избацили неке ликове, ми смо му, пуни поверења, препустили да скоро сасвим интегрално, води ову представу оном причом како је он то одувек и планирао. Поред тога, Нушић у овом тексту између тих својих комичних бравура, успева да провуче и тако неки хаику који може да се користи као нека животна мантра”, каже Лолић, који у Народном позоришту поново режира после девет година, када је с великим успехом поставио Шилерову „Марију Стјуарт”.




Лолићева режија „Мистер Долара”, у драматизацији Перише Перишића, као представа за праве позоришне сладокусце, уз јединствен ауторски печат, доноси на сцену и оригиналну техно музику, сведена, али импресивна сценографска решења, упечатљиве костиме и маестралну глуму.

„Ова представа је један неочекивани Нушић - Нушић 21. века. Слика света коју нам Милош Лолић даје кроз, код Нушића увек присутну, акциону групу ликова је прецизна, на глобалном нивоу препознатљива и ни мало обећавајућа. Мистер Долар је ушао у све поре света који живимо, већини постао божанство и поносом заменио стид. Није више ни смешно...јер нас испразност све више удаљава од срећног краја”, сматра уметнички директор Драме Народног позоришта Молина Удовички Фотез.

Нушићев Мистер Долар био је пријемчив ауторском тиму, пре свега због узбудљиве, у драматуршком смислу, водвиљске технике и маштовитих комедиографских визура друштвених група и појединаца који не бирају средства да се домогну новца, моћи и части, лакованих-спакованих по мерилима буржоаског скоројевићевског друштва.

Традиционално тумачен, Нушић се смеје слабостима, а не апсурдима људи и друштва. У нашем тумачењу проблематизујемо ту тезу и постављамо питање: шта се дешава кад се нушићевске сцене прекомпонују, измонтирају и згусну тако да водвиљски механизам прерасте у буњуеловски жур којем се не назире ни почетак ни крај, или у савремени клупски парти с ретро-обележјима, или заошија, можда, у правцу театра апсурда или црне колибе на трагу Д. Линча?! Тријумф разума, смеха и живе речи некад је могао да послужи чак и моралном олошу да освести своје слабости и да колико-толико коригује своје поступке. Слабо се пишчеве рационалистичке побуде читају данас, у постисторијском, посттеоријском и поствредносном свету, али смо настојали да та невесела спознаја иако ствара својеврсни шум (да не кажем парадокс), ипак не угрози ни нашу позоришну визију, ни заносно комичну и бурлескну нушићевску игру – вртоглаво веселу, арлекински ироничну и сатиричну", каже драматург Периша Перишић.

Осим њега, као уметнички тим овог позоришног дела потписују се и Мираш Вуксановић (реализација сценографије), Марија Марковић Милојев (костимографија), Невена Глушица (компоновање музике), Ирена Максимовић (кореографија денс-групе) и др Љиљана Мркић Поповић (сценски говор).

У подели су Недим Незировић, Теодора Драгићевић, Радован Вујовић, Ива Милановић, Александар Вучковић, Kалина Kовачевић, Јован Јовановић, Александар Срећковић, Бојана Бамбић, Немања Стаматовић, Магдалена Мијатовић, Ваја Дујовић, Вучић Перовић, Драган Секулић, Данило Лончаревић, Софија Узуновић,Ивана Шћепановић, Сава Милутиновић, Ана Јанковић, Милица Томић, Лариса Радоњић, Данило Фатић.

 

Radionica ANIMACIJA! na 71. Martovskom festivalu



Martovski festival – 71. Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, stalna manifestacija u oblasti kulture od značaja za grad Beograd, biće održan od 26 do 30. marta 2024. godine u Domu omladine Beograda, koji je organizator i izvršni producent  događaja.

Martovski festival poziva mlade na besplatnu radionicu KAKO NAPRAVITI STOP MOTION ANIMIRANI FILM, koju vode Ana Nedeljković i Nikola Majdak mlađi. Radionica će biti održana tokom trajanja 71. Martovskog festivala u Domu omladine Beograda, a zainteresovani za prijavu ne moraju imati prethodno iskustvo u animaciji.

Animacija je zabavna i odlična za kreiranje fiktivnih svetova u kojima je sve moguće. Međutim, kako otići korak dalje i iskoristiti ovaj skoro neograničeni potencijal tehnike da bi pričali o nekim temama iz realnog sveta za koje vi smatrate da su bitne?

U okviru radionice ubrzanim tempom prolazimo kroz sve faze kreiranja jednog animiranog stop motion filma, od ideje preko rada na storibordu do same animacije i postprodukcije. Dakle, rezultat je (veoma kratak) zajednički animirani film. Upoznajemo se sa osnovama stop motion animacije, programom Dragon Frame, eksperimentišemo sa upotrebom različitih materijala i intenzivno razgovaramo o tome kako vidimo svet oko nas.

Mesto i vreme održavanja radionice:  Dom omladine Beograda, 28-30. mart 2024. Neophodno je učesce tokom sva tri dana programa.

Ciljna grupa: Mladi uzrasta od 15 do 25 godina, nije neophodno prethodno predznanje ili iskustvo u animaciji.

Maksimalan broj polaznika: 12

Radionicu vode: Ana Nedeljković i Nikola Majdak mlađi

Rok za prijavu: 23. mart

Prijava za radionicu: Od podataka potrebno je poslati ime, prezime, koju školu i razred ili fakultet i godinu pohađate, broj mobilnog telefona i mejl adresu.

Prijave slati na adresu: milica.gavrilovic@domomladine.org 

Rok za prijavu: 23. mart 2024.


Biografije predavača:




Ana Nedeljković 

Diplomirala je i doktorirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Bavi se animiranim filmom, vizuelnom umetnošću i edukacijom.

Nikola Majdak

Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti, odsek za kameru.  Već 25 godina aktivan je kao nezavisni snimatelj, animator, reditelj i predavač.

Njihov prvi zajednički film “Rabbitland” (2013) na Berlinalu je nagrađen Kristalnim medvedom, prikazan je na preko sto festivala širom sveta, a osvojio je i brojne druge nagrade. Njihov drugi zajednički film “Neputovanja” (2018) takođe je prikazan na brojnim festivalima uključujuči Berlinale, Annecy i Sundance, kvalifikovan je za Oskara i nominovan za Annie nagradu. Njihov novi kratkometražni film “O novcu i sreći” (2022), posle premijere u Lokarnu, prikazuje se na brojnim međunarodnim festivalima. Trenutno rade na razvoju projekta za svoj prvi dugometražni animirani film “Novi Rabbitland”.




уторак, 12. март 2024.

XVII BELDOCS NAJAVLJUJE NAJBOLJE SVETSKE DOKUMENTARCE



OD 22. DO 29. MAJA 2024. GODINE

Vajzman i Mekvin na 17. Beldocs festivalu


Sedamnaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma Beldocs biće održano od 22. do 29. maja 2024. godine u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji.
 Beldocs će i ove godine premijerno u Srbiji predstaviti nagrađivane filmove sa prestižnih svetskih festivala, najnovija domaća ostvarenja, kao i dokumentarce najcenjenijih stvaralaca današnjice. 

Beldocs, jedan od vodećih međunarodnih festivala dokumentarnog filma u ovom delu Evrope, održava se svake godine u maju u Beogradu. Osnovan 2008. godine, podeljen je u 12 programskih celina, organizuje preko 100 premijernih projekcija svake godine, tokom osam dana trajanja festivala, koji se prikazuju na više od 7 lokacija. Festival Beldocs dodeljuje 6 nagrada u četiri takmičarska programa. Osim filmskih projekcija organizuje niz panela i Master Class predavanja, a u okviru Industry aktivnosti na radionicama, dodeljuju se novčane nagrade za razvoj budućih filmova. Svake godine okupi preko 150 međunarodnih stručnjaka u audio-vizuelnoj industriji, autora i producenata. Više od 200 partnera u Srbiji, regionu i Evropi, podržava rad Beldocs filmskog festivala. Kreativni tim od preko 20 članova organizuje Beldocs festival, uključujući stručnjake iz oblasti filma, dizajna i umetnosti. Beldocs je od 2017. partner u evropskim projektima: #europeanfilmchallenge, AVA Doc, Moving Cinema, Young4Film i član je Evropske dokumentarne mreže. Više informacija na www.beldocs.rs.


Pored filmskih projekcija, od 23. do 26. maja biće održan Beldocs Industry Days program, koji obuhvata niz radionica, masterklasova, pičing sesija i drugih aktivnosti namenjenih razvoju novih filmova i umrežavanju filmskih stručnjaka.




Kao i svake godine, program Beldocs festivala krase i filmovi poznatih svetskih reditelja. Publika će tako imati priliku da pogleda dugo iščekivano ostvarenje Menus-Plaisirs Les Troisgros velikana dokumentarnog filma Frederika Vajzmana, koji je imao svetsku premijeru na festivalu u Veneciji. 





Ovaj dugometražni dokumentarni film o gastronomiji, vodi nas u porodični restoran Troagro (Troisgros), koji je osnovan pre 93 godine i nosilac je tri Mišlenove zvezdice...
Na programu festivala naći će se i film Okupirani grad (Occupied City), dobitnika Oskara Stiva Mekvina, koji propituje terete istorije, vraćajući se u period nacističke okupacije Amsterdama. 




Poznat kao virtuoz u oslikavanju unutrašnjeg funkcionisanja različitih sistema i institucija, ovoga puta Vajzman nas vodi u porodični restoran Troagro (Troisgros), koji je osnovan pre 93 godine i nosilac je tri Mišlenove zvezdice. Prepoznatljivim umećem, Vajzman oslikava celokupan postupak pripreme izvrsnih jela – od nabavke hrane sa rančeva i farmi do umetnosti kuvanja i timskog rada osoblja, kao i prenošenje uloge šefa kuhinje sa oca na sina. Pažljivo promatrajući dinamiku pravih majstora Vajzman stvara film o gastronomiji i „malim zadovoljstvima“, ističući da je zahvalnost prema prirodi i svest o očuvanju životne sredine odlika najboljih.  

 




Na programu festivala naći će se i film Okupirani grad (Occupied City), dobitnika Oskara Stiva Mekvina, koji propituje terete istorije, vraćajući se u period nacističke okupacije Amsterdama. 



Zasnovan na knjizi Atlas okupiranog grada: Amsterdam: 1940-1945 Bjanke Stigter, film dokumentuje ulice današnjeg grada u kojima su se tokom nacističke okupacije desili zločini. Suprotstavljajući događaje iz prošlosti sa godinama pandemije tokom kojih je je film nastao, autor progovara o vremenu, pamćenju, ali i dirljivoj istrajnosti života i pita se kuda kao civilizacija idemo.


Fotograf Fredericka Wisemana je John Ewing